Duhovna strana Beograda: Hram Svetog Save II deo

 

Portal Glas Nacije podsetiće vas na najznačajnije kulturne – istorijske i verske objekte Beograda, posvećujući posebnu pažnju najlepšim i najpoznatijim pravoslavnim crkvama i manastirima na području glavnog grada. Hram Svetog Save nastao kao odraz duboke zahvalnosti srpskog naroda prvom arhiepiskopu prosvetitelju Svetom Savi, čije su mošti spaljene na Vračaru.


Turci su telo Svetog Save, koje je počivalo u manastiru Mileševa 1594. doneli u Beograd i spalili na Vračaru, učinivši najveću uvredu srpskom narodu. Nekoliko decenija nakon oslobođenja od Turaka, 1895. osnovano je Društvo za podizanje Hrama Svetog Save sa željom da se na mestu gde su mošti spaljene podigne Hram u čast i slavu najvećem srpskom prosvetitelju. Društvo su činili najugledniji građani tog doba, na čelu sa mitropolitom Mihajlom, a javni konkurs za izradu projekta raspisan je 1905. godine.


O prispelim radovima ocenu je davala Komisija Imperatorske akademije umetnosti u Beogradu, koja nije preporučila nijedan od podnesenih projekata. Nova rešenja nisu podnošena zbog izbijanja Balkanskih i Prvog Svetskog rata, a društvo je obnovljeno 1919. godine. I novi konkurs raspisalo 1926. godine. Najuspešniji rad nakon konkursa bio je projekat profesora arhitekte Bogdana Nestorovića.


Odbor za izgradnju Hrama na čelu sa Patrijarhom Varnavom odlučio je da se izrada projekta poveri arhitekti Nestoroviću kao i vrsnom poznavaocu srednjovekovne umetnosti arhitekti Aleksandru Deroku. Gradnja Hrama počinje 1935. godine. Ideju o nastavku gradnje Hrama obnovio je 1958. godine Patrijarh German, a saglasnost za nasavak gradnje dobijena je tek 1984. godine.

Glas Nacije

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

four + six =