DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN – 28. NOVEMBAR

 

printscreen

1820 Rodjen je nemački filozof Fridrih Engels (Friedrich), jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marksa (Marx). Osnovne postavke materijalističkog poimanja sveta izložio je u delu “Anti-Diring”, a u saradnji s Marksom napisao je “Nemačku ideologiju” i “Manifest komunističke partije”

****

1520 Portugalski moreplovac Fernando Magelan uplovio je u Pacifik, prošavši iz Atlantskog okeana kroz moreuz koji sada nosi njegovo ime.

1632 Rodjen je francuski kompozitor italijanskog porekla Žan Batist Lili (Jean Baptiste Lully), tvorac klasične francuske opere, s baletom, horovima, arijama i scenskim efektima. S Molijerom (Moliere) je stvorio novu dramsko-muzičku vrstu comedie ballet. Bio je glavna ličnost muzičkog života na dvoru Luja XIV i celog Pariza. Pripisuje mu se prva upotreba palice za dirigovanje.

1757 Rodjen je engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk (William Blake), pesnik intuicije i mašte. Književnu slavu stekao je zbirkama pesama “Pesme iskustva” i “Pesme nevinosti”, a kao slikar poznat je po 21 ilustraciji za “Knjigu o Jovu” i ilustracijama Čoserovih “Kenterberijskih priča”. Njegova poezija postala je poznata i cenjena tek krajem XIX veka i znatno je uticala na brojne pesnike, posebno nadrealiste.

1821 Panama je proglasila nezavisnost od Španije i pridružila se Kolumbiji.

1829 Rodjen je ruski klavirski virtuoz i kompozitor Anton Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu. Pripadao je tzv. kosmopolitskom pravcu, nasuprot “Velikoj petorici”. Komponovao je opere, klavirske kompozicije, solo pesme.

1830 U Beogradu na Tašmajdanu u prisustvu kneza Miloša i beogradskog paše svečano je pročitan hatišerif turskog sultana Mahmuda II o autonomiji Srbije. Turci su nakon toga prodali svoja imanja Srbima i napustili Beograd.

1858 Na zahtev opozicionih vodja obrenovićevaca i liberala u kneževini Srbiji je sazvana skupština, prva u parlamentarnoj istoriji Srbije koja je sazvana na osnovu posebno usvojenog zakona. Ranije skupštine zasnivale su se na običajnom pravu. Svetoandrejska skupština čije je zasedanje počelo 30. decembra izvršila je smenu dinastija u Srbiji zbačen je Aleksandar Karadjordjević, a na srpski presto je vraćen Miloš Obrenović.

1878 Umro je Djura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih slikara 19. veka. Pored poezije, koja je najvrednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovetke i herojske poeme (“Na Liparu”, “Ponoć”, “Padajte braćo”, “Otadžbina”, “Seoba Srbalja” “Stanoje Glavaš”).

1905 Irski političar Artur Grifit (Arthur Griffith) osnovao je u Dablinu partiju Šin fejn, koja je okupila pobornike irske nezavisnosti od Velike Britanije.

1907 Rodjen je Alberto Moravija (Moravia), jedan od najistaknutijih i najplodnijih italijanskih književnika 20. veka. Autor “Ćoćare”, “Rimljanke”, “Rimskih priča”, slavu je stekao već prvim romanom “Ravnodušni ljudi” (1929).

1912 Nakon 400 godina turske vladavine Albanija je proglasila nezavisnost koja je priznata na konferenciji ambasadora velikih sila u Londonu 20. decembra i Londonskim ugovorom o miru 30. maja 1913. U mestu Valona formirana je prva privremena vlada.

1919 Nensi Estor (Nancy Astor) je kao prva žena izabrana u britanski parlament.

1920 U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca održani su prvi izbori za Ustavotvornu skupštinu. Najviše glasova dobili su demokrate osvojivši 92 od 419 mandata i radikali sa 91 mandatom, a iznenadjenje su priredili komunisti sa 50 poslaničkih mesta. Žene, vojnici i oficiri, kao i pripadnici nacionalnih manjina, nisu imali pravo glasa.

1943 U Teheranu je počela konferencija predsednika SAD Ruzvelta (Roosevelt), britanskog premijera Čerčila (Churchill) i sovjetskog lidera Staljina na kojoj je razmatrano dalje vodjenje rata s Nemačkom i posleratno uredjenje Evrope.

1945 Umro je američki teniser i političar Dvajt Dejvis (Dwight Davis), koji je 1900. osnovao tenisko takmičenje nacija “Dejvis kup”. Bio je i američki ministar rata od 1925. do 1929. i generalni guverner SAD na Filipinima od 1929. do 1932.

1950 U Beogradu je osnovan Muzej pozorišne umetnosti Srbije.

1971 Pripadnici palestinske terorističke organizacije “Crni septembar” ubili su jordanskog premijera Vasfi Tela (Wasfi Tell) u Kairu, gde je doputovao radi učešća na Arapskoj konferenciji.

1975 Fretilin (Revolucionarni front za nezavisnost Istočnog Timora) proglasio je nezavisnost od Indonezije i osnivanje Demokratske republike Istočni Timor.

1979 Novozelandski avion “DC-10” udario je u planinu Erebus na Antarktiku. Poginulo je svih 257 putnika i članova posade.

1994 Norvežani su na referendumu odbili da se priključe Evropskoj uniji.

1996 General Ratko Mladić, protiv koga je Medjunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 25. jula 1995, formalno je smenjen s mesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na tom mestu bio od 12. maja 1992.

2000 Holandski parlament je odobrio zakon kojim se dopušta eutanazija i samoubistvo uz pomoć lekara. Time je Holandija postala prva zemlja koja je legalizovala takvu praksu.

2001 Stotine zarobljenih boraca al Kaide umrlo je u Avganistanu nakon što je Severna alijansa na kraju krvave pobune preuzela kontrolu nad tvdjavom blizu Mazara-i-Šarifa.

2010 Listovi Njujork tajms, Gardijan, Mond, Špigel i el Pais objavili su na svojim internet sajtovima hiljade poverljivih dokumenata američkih tajnih službi, pisanih izrazito “nediplomatskim jezikom” iz kojih se vide stavovi Vašingtona o brojnim svetskim liderima, što je izazvalo oštru reakciju Bele kuće i Pentagona i burne reakcije širom sveta. Tekstovi su preneti sa Internet sajta Vikiliks čiji je osnivač australijski državljanin Džulijan Asanž.

2011 Umro je Ante Marković, poslednji premijer bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

2014 U napadu bombaša samoubica na veliku džamiju u nigerijskom gradu Kano poginulo je 64 ljudi, a ranjeno 126. Odgovornost za napad preuzeo je Boko Haram u čijim je nasilnim akcijama od početka godine ubijeno više od 2.000 ljudi.

2015 Istaknuti turski advokat i borac za ljudska prava Tahir Elči koji je optužen za podržavanje kurdskih pobunjenika, ubijen je na jugoistoku Turske dok je davao izjavu medijima.

 

 

Izvor – Beta

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

17 − 14 =