LEČENjE ZGLOBOVA: Najuspešnije u ranoj fazi bolesti

Sa oboljenjem zglobova ili nekim drugim oblikom hroničnog reumatizma u Srbiji živi oko milion i po ljudi.

 

pixabay
pixabay

 

Sa oboljenjem zglobova ili nekim drugim oblikom hroničnog reumatizma u Srbiji živi oko milion i po ljudi. Bolje rečeno, boluje svaka četvrta osoba. Među njima naročito trpe oboleli sa artritičnim promenama na malim zglobovima prstiju i velikim zglobovima ramena, kukova, kolena. Iako je terapija raznovrsna, otoke i bolove zbog propadanja hrskavice ponekad je izuzetno teško otkloniti. Pribegava se različitim vidovima lečenja, a u poslednje vreme sve više se govori o ubrizgavanju hijaluronske kiseline direktno u zglob.

 U kojim slučajevima se preporučuje ovaj vid lečenja i koliko je efikasan objašnjava reumatolog dr Ivica Jeremić iz Instituta za reumatologiju:

– Hijaluronska kiselina ili hijaluron, kako se popularno zove, koristi se uglavnom za lečenje degenerativnih bolesti zglobova, odnosno artroze. Artroza se javlja zbog gubitka hrskavice zgloba uslovljene starenjem ali i zbog mnogih drugih faktora. Najčešće se koristi za artrozu kolena i kuka, a može i za druge zglobove, mada ne postiže očekivanu efikasnost.

Zašto dolazi do gubitka hrskavice?

– Postepeni gubitak hrskavice je neodvojiv od procesa starenja. U tom smislu teško ćemo naći osobu stariju od 60 godina, a da nema makar početnu artrozu na barem jednom zglobu. Na žalost, kod nekih osoba se ovaj proces dešava mnogo brže, pa nije retko da se sretnu pacijenti i sa 40 godina koji imaju ozbiljne probleme sa bolom u zglobovima kao posledicom oštećenja hrskavice. Kod nekih pacijenata je ubrzana artroza uslovljena genetskim faktorima, mada postoje i neki drugi razlozi na koje možemo da utičemo.

Na šta konkretno mislite?

– Tu, pre svega, mislim na gojaznost i fizičku aktivnost. Zglobovi gojaznih osoba trpe veliko opterećenje, zbog čega se hrskavica značajno brže troši. S druge strane, preterana fizička aktivnost kao i nedovoljna aktivnost, takođe predstavljaju faktore rizika za ranu pojavu degenerativnih oboljenja zglobova. Povrede zglobova u mladosti isto utiču na ranu pojavu artroze. Recimo, ranije operacije zglobova kao što je operacija meniskusa, povezane su sa ranijom pojavom artroze. S obzirom na navedenu prirodu uzroka artroze, terapiju je moguće sprovesti i bez medikamenata, te na taj način izbeći ozbiljne nepovratne komplikacije.

Kako?

– Gojaznim pacijentima uvek savetujemo da, ako je moguće regulišu telesnu težinu, bez obzira što znamo da je to nekada veoma težak zadatak. Međutim, napor vredi, jer gubitak makar od samo pet kilograma nekada donosi veliko olakšanje od bolova ili u kolenima ili u kukovima. Vrlo je važno da se vežbaju mišići koji stabilizuju zglob, a od koristi mogu biti i preparati glukozamin sulfata koji se unose oralno. Poboljšanja mogu da se postignu i fizikalnim tretmanima, ali je na žalost efekat kod mnogih pacijenata kratkotrajan, ukoliko ne nastave da vežbaju kod kuće.

Ko su onda kandidati za hijaluron i kakva je to supstanca?

– Najbolji kandidati za hijaluron su pacijenti koji imaju blagu i umerenu artrozu. Oni se najbrže oslobađaju bola i vraćaju uobičajenim aktivnostima. Hijaluron, inače, predstavlja gelastu supstancu koja je po svom sastavu složeni šećer. Ubrizgan, ulazi u sastav takozvane sinovijalne tečnosti koja se nalazi unutar zgloba, i ima ulogu da hrani hrskavicu. Zapravo, hijaluron je sastavni deo hrskavice, ali ulazi i u sastav potpornog i vezivnog tkiva. Hijaluron “podmazuje” zglob, a deluje i na receptore za bol, smanjujući subjektivne tegobe i povećavajući pokretljivost. Značajno je efikasniji kada se primeni ranije u toku bolesti, jer tada može da se očekuje i potpuna eliminacija tegoba. U odmaklim artrozama postiže se izvesno smanjenje bola, a na žalost neki pacijenti sa teškim oblikom ove bolesti, praktično i ne reaguju na hijaluron.

JEDAN UBOD RUKAMA DOKTORA!

Hijaluron isključivo treba da ubrizgavaju obučeni lekari, reumatolozi ili ortopedi. Idealno je da se lek daje pod kontrolom ultrazvuka. Na taj način se prvo može postaviti prava dijagnoza, a potom mogu da se isključe i određene bolesti kod kojih je davanje hijalurona kontraindikovano. Ultrazvukom se može videti i najmanja količina tečnosti u zglobu, koju je, inače, nekada teško ustanoviti klasičnim pregledom. Sve to je vrlo važno za postizanje dobrog terapijskog efekta. Naime, pre davanja hijalurona uvek treba ukloniti višak tečnosti iz kolena, pošto se pokazalo da je najefikasniji kod ovog zgloba. Samo na taj način će se osigurati njegovo maksimalno delovanje. Ceo postupak se izvodi jednim ubodom igle u lokalnoj anesteziji, što celu proceduru čini relativno komfornom za pacijenta – kaže naš sagovornik.

NEPREDVIDIV TOK BOLESTI

Tok bolesti nije lako predvideti. Kod dve trećine obolelih u prvoj deceniji od početka bolesti javlja se određeni stepen invalidnosti. Zajedničko svim obolelim je da treba da zahtevaju aktivno lečenje u što kraćem periodu od trenutka uspostavljanja dijagnoze, jer je vreme najveći neprijatelj reumatoidnih bolesti. Kod nas se veliki broj obolelih neadekvatno leči, što na duži rok ostavlja izuzetno teške posledice, u vidu nepodnošljivih bolova, invaliditeta i skraćenja životnog veka. U tom smislu, prosečna dužina života kod muškaraca kraća je za sedam godina, a kod žena za tri. Inače, istraživanja su pokazala da je smrtnost ovih bolesnika duplo veća u odnosu na populaciju zdravih osoba. Najčešći uzrok smrti je posledica rane ateroskleroze, odnosno šlog i infarkt srca.

 

 

 

Izvor:Novosti

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

3 × two =