Sindrom od kog boluju mnogi Srbi i vrlo OPASAN! Proverite da li ste u rizičnoj grupi!

Metabolički sindrom, sindrom insulinske rezistencije ili sindrom X, kako se još naziva jeste grupa karakteristika koje udruženim snagama povećavaju rizik od nastavka dijabetesa 2 i bolesti srca.

 

pixabay
pixabay

 

Kako se ispoljava

Da biste ustanovili da neko ima metabolički sindrom, ne mora da ima svaku od navedenih karakteristika, ali se najčešće javljaju skupa, pa jedna povlači drugu.

A karakteristike su:

– gojaznost, posebno u predelu stomaka (definisana kao obim struka veći od 94 do 102 cm kod muškaraca i 80 cm kod žena)

– loš nivo glukoze prilikom gladovanja (koji iznosi od 100 do 125 mg/dL (5.6 do 7 mmol/L)

– povišen krvni pritisak (130/85 ili više vrednosti)

– povišeni nivoi triglicerida u gladovanju (viši od 150 do 180 mg/dL ili 1.7 mmol/L) i/ili smanjen HDL holesterol (manji od 40 mg/dL ili 1 mmol/L muškarce i 50 mg/dL ili 1.3 mmol/L za žene).

Ono što povećava rizik za nastanak ovog sindroma je: prevelika telesna težina (indeks telesne mase 25 kg/m2 ili veći), menopauza, starost, pušenje, ishrana bogata ugljenim hidratima, nedostatak fizičke aktivnosti i porodična istorija dijabetesa ili metaboličkog sindroma.

Kako se dijagnostikuje

Osnovnim lekarskim pregledom, merenjem šećera, holesterola i triglicerida u krvi u stanju gladovanja, odnosno pre doručka, utvrđuje se da li neko ima metabolički sindrom ili ne.

Kako se lečiKada se sindrom dijagnostikuje, onda se prelazi na metode lečenje, pod kojim se podrazumeva redukcija telesne težine, redukcija lošeg holesterola, povećana fizička aktivnost, zdrav stil života bez cigareta, lečenje kardiovaskularnih faktora rizika.

Za smanjenje gojaznosti preporučuje se mediteranska ishrana,bogata voćem, povrćem, koštunjavim plodovima, integralnim žitaricama i maslinovim uljem, a za smanjenje krvnog pritiska DASH, odnosno dijetarni pristup zaustavljanju hipertenzije, koji zabranjuje više od 2400 mg natrijuma dnevno, koji podrazumeva četiri do pet voćnih obroka, četiri do pet obroka povrća, dva do tri obroka mlečnih proizvoda sa malim sadržajem masti (obrokne sme da ima više od 25 procenata masti). Ukoliko dijete i aktivnost ne daju rezultate, prelazi se na lekove.

 

 

 

Izvor:Alo

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

16 − four =